Da li mi treba mobilna aplikacija ili je dovoljan sajt - Zephyra Studio
Kratak odgovor: aplikacija ima smisla kada korisnik treba da je otvara često, kada postoje mogućnosti koje u pregledaču ne rade dobro, kao što su obaveštenja, rad bez interneta ili kamera, i kada je razvoj kroz prihod moguće opravdati. Za većinu malih firmi u Srbiji sajt je bolji izbor, jer je jeftiniji, ne traži instalaciju i dolazi preko pretrage, gde ljudi ionako traže uslugu. Aplikacija nije napredniji sajt, nego drugi proizvod, sa svojim troškom izrade, održavanja i objavljivanja u prodavnicama. U nastavku je po kojim kriterijumima se to zaista odlučuje i kako se poredi trošak kroz vreme.
Šta aplikacija radi što sajt ne može
Obaveštenja su prva razlika. Aplikacija može da pošalje poruku na telefon i kada je neko ne otvori, dok se na email i pretragu oslanjate uz mnogo manju sigurnost da će poruka stići do čoveka.
Rad bez interneta je druga razlika. Aplikacija može da čuva podatke kod korisnika i da ih sinhronizuje kada se veza vrati, što je važno za terenski rad, dostavu i inspekcije.
Pristup mogućnostima telefona je treća: kamera, skener, lokacija u pozadini, pristup karticama i biometrija. Sve to postoji i na sajtu, ali sa ograničenjima koja aplikacija ne nosi.
Četvrta je brzina interakcije. Kod alata koji se koristi više puta dnevno, razlika u otvaranju i prikazu meri se u satima mesečno, i tada aplikacija ima jasnu prednost.
Šta sajt radi što aplikacija ne može
Sajt postoji bez instalacije. Korisnik dođe iz pretrage, pročita, kupi ili pozove. Kod aplikacije je svaki novi korisnik prvo instalacija, a svaka prepreka pre prve vrednosti smanjuje broj ljudi koji stižu do kraja.
Sajt je dostupan svima. Ne zavisi od operativnog sistema, verzije telefona ni odobrenja prodavnice aplikacija, koje ponekad traje danima i može da odbije izdanje.
Sajt je bolje mesto za pretragu. Stranice mogu da budu nađene u Google-u i citirane u AI odgovorima. Stranice unutar aplikacije niko ne nalazi preko pretrage, pa aplikacija traži druge kanale za rast.
Sajt je i jeftiniji u održavanju. Jedna izmena važi za sve korisnike odmah, dok se aplikacija izdaje u novoj verziji i čeka da je korisnici instaliraju.
Kada je aplikacija opravdana investicija
Prvi slučaj je alat koji se koristi svakodnevno: unos podataka na terenu, evidencija radnih naloga, skeniranje kodova. Tu je vrednost u brzini i radu bez interneta, a korisnici su unapred poznati.
Drugi slučaj je odnos sa postojećim kupcima. Ako firma prodaje ponovo istim ljudima, aplikacija sa obaveštenjima i karticom lojalnosti može da drži kontakt bolje od email-a.
Treći slučaj je proizvod u kojem je aplikacija sama usluga, na primer zakazivanje, dostava ili praćenje treninga. Tada sajt i aplikacija imaju različite uloge, a ne istu.
U sva tri slučaja zajedničko je da je aplikacija namenjena ponavljanju, a ne prvom kontaktu. Ako nema ponavljanja, nema ni razloga za aplikaciju.
Kada je sajt dovoljan i zašto je to češći odgovor
Ako posetilac uslugu traži jednom ili dva puta godišnje, aplikacija nema svrhu. Niko ne instalira aplikaciju radi jedne kupovine kola ili jednog servisa.
Ako se usluga traži preko pretrage, sajt je na tom mestu, a aplikacija nije. Google ne indeksira sadržaj unutar aplikacije, pa bi sav organski saobraćaj ostao na sajtu u svakom slučaju.
Ako je budžet ograničen, bolje je uložiti u sadržaj, brzinu i strukturu sajta, jer se to meri kroz pozicije i upite. Aplikacija koja nema korisnike ne donosi ništa, bez obzira na kvalitet izrade.
Zato je sajt češći odgovor ne zbog toga što je jeftiniji, nego zato što pokriva način na koji ljudi stvarno traže uslugu.
Poređenje troška kroz vreme
Kod sajta trošak čine izrada, hosting, održavanje i povremene izmene sadržaja. Kod aplikacije trošak čine izrada za svaku platformu, nalog u prodavnicama, održavanje u skladu sa novim verzijama sistema, ažuriranja i podrška korisnicima.
Objava u prodavnicama traje i posle izrade. Aplikacija mora da prati nove verzije sistema, inače prestaje da radi na novijim telefonima. To je trajan trošak, a ne jednokratan posao.
Ako je aplikacija deo usluge, trošak može da se pokrije kroz pretplatu ili kroz veći broj ponovljenih kupovina. Ako nije, trošak ostaje na ime marketinga, a takav trošak treba porediti sa drugim kanalima.
Za većinu malih firmi zaključak je isti: sajt prvo, aplikacija kasnije, i to kada postoji jasan razlog koji se može izmeriti. Ako želite da prođemo kroz vaš slučaj, javite se sa opisom usluge i načinom na koji korisnici sarađuju sa vama.
Postoji i međukorak koji se često preskoči, a rešava deo potreba bez izrade aplikacije. Sajt se može podesiti tako da se doda na početni ekran telefona, pa se otvara kao prečica, a ne kroz pregledač. Time se dobija brži pristup i osećaj aplikacije, bez odobrenja prodavnice i bez izrade za dve platforme. Ono što se ne dobija su prava obaveštenja u pozadini, rad bez interneta u punom obimu i pristup naprednijim mogućnostima telefona. Za firmu koja želi da kupci brže dođu do naloga ili kataloga, to je često dovoljno, a trošak je znatno manji od aplikacije.
Ako se ipak odlučite za aplikaciju, vredi početi od jedne platforme i od jedne funkcije. Umesto aplikacije koja pokriva sve, bolje je pustiti verziju koja radi jednu stvar koju korisnici stvarno traže, na primer zakazivanje ili unos podataka, i to na platformi koju većina vaših kupaca koristi. Tako se u prvim mesecima dobiju stvarni podaci o tome šta ljudi koriste, a druga platforma se dodaje kada se isplati. Aplikacija koja je puštena na obe platforme, sa deset funkcija, a koristi je mali broj ljudi, najbrži je način da se potroši budžet bez povrata.
Kod odluke vredi izmeriti i jedan broj koji se lako zanemari: koliko korisnika stvarno otvori sajt sa telefona. Ako je taj udeo visok, a sajt se na telefonu koristi teško, prvi korak nije aplikacija, nego brža i preglednija verzija sajta za mobilne uređaje. To je posao koji se isplati i kod kupaca koji nikada ne bi instalirali aplikaciju, a često donosi više upita nego cela aplikacija, jer uklanja prepreku na putu do forme ili telefona. Tek kada je sajt na telefonu uredan, ima smisla pitati šta bi aplikacija dodala preko toga.
Izvor
Ključni zaključci
- Aplikacija ima smisla kada se koristi često i kada su potrebne mogućnosti kojih u pregledaču nema.
- Sajt postoji bez instalacije, dostupan je svima i nalazi se preko pretrage.
- Kada se usluga traži jednom ili dva puta godišnje, aplikacija nema svrhu.
- Aplikacija donosi trajan trošak održavanja zbog novih verzija sistema i objavljivanja u prodavnicama.
- Redosled je najčešće sajt prvo, aplikacija kasnije i to uz merljiv razlog.
Zaključak
Pitanje nije da li je aplikacija bolja od sajta, nego kome je namenjena i koliko često. Aplikacija bez korisnika koji je otvaraju svake nedelje nije proizvod, nego trošak. Ako ne možete da imenujete grupu ljudi koja će je koristiti ponovo i razlog zbog kojeg je otvaraju, sajt je pravi odgovor, a aplikacija može da čeka.
Često postavljana pitanja
Kratak odgovor: aplikacija ima smisla kada korisnik treba da je otvara često, kada postoje mogućnosti koje u pregledaču ne rade dobro, kao što su obaveštenja, rad bez interneta ili kamera, i kada je razvoj kroz prihod moguće opravdati. Za većinu malih firmi u Srbiji sajt je bolji izbor, jer je jeftiniji, ne traži instalaciju i dolazi preko pretrage, gde ljudi ionako traže uslugu. Aplikacija nije napredniji sajt, nego drugi proizvod, sa svojim troškom izrade, održavanja i objavljivanja u prodavnicama. U nastavku je po kojim kriterijumima se to zaista odlučuje i kako se poredi trošak kroz vreme.